Šta želiš u životu?

foto: chester wadeunsplash

Stara anegdota kaže: Kada bogovi požele da nas kazne, daju nam baš ono o čemu smo oduvek maštali – slavu, bogatstvo ili savršenog partnera.

I, šta onda? Šta je sledeće o čemu ćeš da maštaš?

Koliko je bogataša, uspešnih javnih ličnosti i prelepotica i prelepotana koji su nesrećni i koji pate od depresije i bore se sa bolestima zavisnosti!

Šta je želja

Želja je pozitivna emocija (motivacija) prema određenom objektu, ličnosti ili aktivnosti.

Želje se razlikuju po intenzitetu, što im daje manju ili veću moć da utiču na naše ponašanje. Takođe, svaka osoba drugačije reaguje na želju. Osobe koje slabije uspostavljaju samokontrolu, teže uspevaju da savladaju svoje želje.

U odsustvu želja, nema ni potrebe za samokontrolom i zato je od velikog značaja razviti sposobnost upravljanja željom.

Upravljanje željom se manifestuje kroz konflikt između trenutne potrebe (za hranom, alkoholom, seksom…) i vrednosti i ciljeva koje želimo da dostignemo (dobra forma, trezvenost, vernost drugoj osobi…). Ovi konflikti svakodnevno provociraju našu sposobnost samokontrole. Posledice loše samokontrole mogu biti pogubne – većina bolesti od kojih pati savremeni čovek uzrokuje odsustvo kontrole kada su u pitanju navike koje se odnose na ishranu ili na odnos prema fizičkom ili psihičkom zdravlju.

Kako upravljati željom

Mudar čovek gospodari svojim strastima, budala im se prepušta.
– Publilije Sirijski

Kako bi bio sposoban da upravljaš svojim strastima najpre je potrebno da razmisliš da li je konkretna želja u tvom domenu delovanja. Ako jeste, onda je dobro da je imaš jer te ona može motivisati da ostvariš svoj cilj. Ako nije u domenu stvari koje možeš da kontrolišeš, onda je to pusta želja koja ti samo donosi patnju.

Želja da budeš sa osobom koja ne želi da bude sa tobom je besmislena i razarajuća. Odupiranje takvoj želji će od tebe zahtevati veliku samokontrolu, ali ako je tvoj cilj u životu da budeš sa osobom koja će te poštovati i voleti takvog, ili takvu kakva jesi, brzo ćeš shvatiti da je bolje da učiniš dodatni napor i svoje emocije ipak sačuvaš za nekog drugog.

Budizam, filozofski sistem koji je veoma sličan stoicizmu, smatra da je glavni izvor patnje emotivno vezivanje za želju.

Ako smatraš da se uspeh ogleda u materijalnom bogatstvu, onda sve što uradiš neće biti dovoljno dobro jer nisi dovoljno bogat. Takvim razmišljanjem samog sebe lišavaš uživanja u onom što već poseduješ.

Naredni korak u upravljanju željom je spoznaja privrženosti nekoj želji. Kada prepoznaš želju nema potrebe da bežiš od nje, već istog trenutka pokušaj da aktiviraš odgovarajući sistem za njenu neutralizaciju.

Razmisli da li je želja koju osećaš u skladu sa tvojim životnim vrednostima i ciljevima. Da li se ona uklapa u životni stil koji nastojiš da izgradiš, da li te ona usporava i odvraća od tvojih ciljeva. Ako je tvoj cilj da završiš fakultet, koliko te blejanje, igranje igrica i boravak na društvenima mrežama usporava u njegovom dostizanju?

Svaki put kada osetiš razarajuću želju, priseti se svojih vrednosti i ciljeva i potom pokušaj da misli skreneš na neki drugi, konkretan zadatak koji je pred tobom. Potrudi se da što pre prestaneš da razmišljaš o želji i ne dozvoliš joj da se razbukta i razbesni. Mnogo može da pomogne ako izbegavaš situacije u kojima se ona javlja. Ako si sklon tome da trošiš novac na obuću, trudi se da se ne zadržavaš ispred izloga sa obućom. Ako je potrebno, pređi na drugu stranu ulice kako da bi izbegao pomisao na još jednu kupovinu. Želi stvari koje će te činiti istinski srećnim a ne one koje pružaju kratkotrajna i površna zadovoljstva.

Svaki put kada izbegneš ili savladaš površnu želju za nečim, osetićeš ponos i zadovoljstvo jer si uspeo da se odupreš negativnom porivu.

Upravljanje željom može olakšati praksa obraćanja pažnje na stvari koje već imaš tu i sada. Time što vežbaš zahvalnost za to što već poseduješ, gradiš emotivnu stabilnost i otpornost prema nerealnim željama.

Želi stvari koje će te činiti istinski srećnim a ne one koje pružaju kratkotrajna i površna zadovoljstva.

Potrudi se da sreća bude sve vreme prisutna u tvom životu a ne povremeno.  

Kada mnogo toga želimo, mnogo moramo da se trudimo da te stvari dostignemo.
Takođe, mnogo manje vremena imamo da uživamo u životu, i sve manje smo slobodni.
– Rajan Holidej, stoički filozof


Praktični savet za stoički stil života

Najbolji način da bolje upravaljaš željom jeste da naučiš da svoje želje usmeravaš ka unutrašnjim ciljevima, a ne prema spoljašnjim.

Što čovek postaje mudriji, to lakše uspeva da prepozna razliku između unutrašnjih vrednosti i ciljeva i onih koje mu nameću društvo i mediji.

Unutrašnji ciljevi su u skladu sa tvojim prirodom i kao takvi oni su održivi i ostvarivi. Budući da zadovoljavaju tvoje duboke psihološke potrebe, bićeš motivisaniji da ih ostvariš uprkos izazovima.

Evo nekiliko saveta koji ti mogu pomoći da lakše upravljaš željom.

Kontroliši situacije u kojima se nalaziš. Izbegavaj mesta i situacije koje te mogu navesti da osetiš pogrešnu želju. Ako želiš da oslabiš, izbegavaj da prolaziš pored poslastičarnice. Ako želiš da prestaneš da piješ pivo, umesto fudbala, gledaj odbojku. Znam da verovatno tražim previše ovim primerima, ali važno mi je da shvatiš kako funkcionišu psihološki okidači kako bi mogao da ih kontrolišeš i prilagodiš svojoj situaciji. 

Kada osetiš želju, potrudi se da  pažnju preusmeriš na neku drugu korisnu stvar – obriši prašinu sa polica, čitaj knjigu koju si odavno želeo da pročitaš, pozovi telefonom prijatelja da ga pitaš kako je, izađi u šetnju…

Ne opterećuj se željom. Prihvati je kao običnu misao koja se ne razlikuje od misli o jednorogu, patikama za trčanje ili začinu za musaku. Pasivno posmatraj misao bez dodatnog vezivanja za nju, kao kada posmatraš na TV-u reklamu koja nema nikakve veze sa tobom. Kao i reklama, i želja će ubrzo proći.

Pokušaj da mentalno preoblikuješ pozitivnu emociju koju želja izaziva u negativnu. Razmisli dobro o negativnim konsekvencama želje i izaberi nekoliko koje ti se učine najdrastičnijim. Sledeći put kada osetiš želju za kolačima umesto da pomisliš na njihov sladak ukus, divan miris i kremastu teksturu, ti se seti koliko je teško skinuti svaki dodatni gram, seti se visokog pritiska, dijabetesa (spisak gadosti zavisi samo od tebe) i ostalih stvari vezanih za konzumaciju slatkiša koje ti mogu zakomplikovati život.


Zaprati Ja.Stoik na Instagramu kako bi imao pristup dodatnim sadržajima na temu stoicizma.
Korisne savete is stoicizma možeš slušati u svojoj omiljenoj podkast aplikaciji ako zapratiš Ja.Stoik podkast ili YouTube kanal.


Početak